Plitvički slapovi: Veliki slap, Sastavci i kako slapovi nastaju

Plitvički slapovi stube su vodenog stubišta. Šesnaest imenovanih jezera prelijeva se jedno u drugo preko prirodnih brana od sedre, porozne vapnenačke stijene koju pomažu graditi mahovine i alge, a preko svake brane prelijeva se voda. Najpoznatiji je Veliki slap, najviši slap u parku i u Hrvatskoj. Park njegov prvi pad navodi kao 62 m, a ukupnu visinu, sve do početka rijeke Korane, kao 87 m; mnogi drugi izvori navode 78 m.

Veliki slap ujedno odskače od svih ostalih. Ne napajaju ga jezera, nego potok Plitvica, koji se prelijeva preko ruba kanjona na samom kraju Donjih jezera. Ostale slapove grade sama jezera, a oni i dalje rastu, pomiču se i povremeno se urušavaju. Ovaj članak objašnjava koliko su visoki glavni slapovi, kako nastaju, gdje su oni koji imaju ime i kako ih vidjeti tijekom posjeta.

Ukratko

Najviši: Veliki slap, na sjevernom kraju parka blizu Ulaza 1. Podaci parka: 62 m do prvog jezera, ukupno 87 m.
Ostali: osim Velikog slapa, park broji još šest slapova ili kaskada viših od 20 m i još dvadeset viših od 10 m.
Najviši na Gornjim jezerima: Veliki Prštavac, kaskada od 28 m.
Slapovi s imenom koje vrijedi znati: Sastavci, gdje počinje Korana; slapovi Milke Trnine između Milanovca i Gavanovca; Veliki i Mali Prštavac; Galovački buk; i Velike kaskade.
Kako nastaju: voda zasićena otopljenim vapnencem taloži sedru na mahovinama i algama, gradeći barijere koje pregrađuju dolinu u jezera.
Najbolja godišnja doba: park navodi da je Veliki slap najveličanstveniji u proljeće i jesen. U hladnim zimama ponekad se zaledi.

Koliko je visok Veliki slap?

Pitajte tri izvora i dobit ćete tri broja, a svi su pošteni. Razlika je u tome gdje prestajete mjeriti.

Prikaz slapova samog parka pad od ruba slapa do prvog jezera ispod njega navodi kao 62 m. Nakon toga voda nastavlja preko nekoliko manjih kaskada, pa je ukupna visina Velikog slapa, do mjesta gdje počinje rijeka Korana, 87 m. Time je to najviši slap u parku i u Republici Hrvatskoj.

Broj na koji većina posjetitelja nailazi je 78 m. Hrvatska enciklopedija navodi da jezera završavaju Plitvičkim slapom (78 m), a još jedan članak na mrežnim stranicama samog parka govori o Velikom slapu visokom 78 metara. Hrvatska Wikipedija dva veća broja pomiruje tako što 78 m mjeri do malog jezerca u podnožju slapa, a 87 m do početka Sastavaka.

Koji broj onda koristiti? Ako mislite na jedinstveni pad koji fotografirate s drvene staze, 62 m mjerenje je samog parka. Ako mislite na cijeli spust od potoka do rijeke, 87 m. Broj od 78 m nalazi se između njih i najčešće se ponavlja. Koji god odabrali, nijedan drugi slap u Hrvatskoj nije viši.

Slap koji ne dolazi iz jezera

Svi ostali slapovi na Plitvicama nastaju kad se voda prelijeva iz jednog jezera u sljedeće. Veliki slap je drukčiji. Park objašnjava da ga tvori potok Plitvica, čiji je izvor udaljen oko 3 km i koji ne pripada nijednom od šesnaest jezera.

Potok se preko litice obrušava u vapnenački kanjon u kojem leže Donja jezera. Zato slap izgleda toliko drukčije od ostalih: visok stup vode koji pada sa stijene kanjona, a ne širok zastor koji se prelijeva preko sedrene brane između dvaju jezera.

Na dnu voda potoka ne ostaje dugo odvojena. U podnožju izlazne barijere posljednjeg jezera, Novakovića Broda, voda jezerskog sustava spaja se s potokom Plitvicom i zajedno tvore izvor Korane. Park to sažeto kaže: zajedno sa slapovima Sastavci, Veliki slap izvor je rijeke Korane.

Sastavci i rođenje Korane

Sastavci su mjesto gdje se sve susreće. Jezera završavaju slapovima Sastavci, a Korana izvire ispod podnožja slapova. Na kraju Donjih jezera voda Velikog slapa i istjecanje Novakovića Broda spajaju se, prelijevaju preko slapova Sastavci i postaju rijeka.

Rijeka se ne smiruje odmah. Ispod izvora Korana teče kanjonom i još se četiri puta spušta preko sedrenih barijera. Zatim kreće na put od 134 km do Karlovca, gdje se ulijeva u Kupu. Odatle voda putuje dalje Savom i Dunavom, a park je izračunao da svoj slatkovodni put od oko 2.070 km završava ondje gdje se Dunav ulijeva u Crno more.

Slap, kaskada ili buk?

Prirodoslovci parka razlikuju ta dva pojma, što pomaže na stazama. Slap je nagli pad vode na mjestu gdje se visina naglo mijenja. Kaskada je stepenasti spust, voda koja se spušta preko niza stijena ili barijera. U praksi je granica nejasna, jer se barijere neprestano mijenjaju, a neke pojave nazvane kaskadama zapravo su slapovi.

Plitvičke kaskade imaju i poseban karakter. Budući da nastaju stvaranjem ili podizanjem sedrenih barijera, park ih naziva rastućim kaskadama: s vremenom rastu prema gore, umjesto da ih voda samo troši.

Čut ćete i riječ buk, kao u nazivu Galovački buk. Ljudi je često koriste za kaskade, a park navodi da najvjerojatnije potječe od riječi buka, po šumu vode. Skupinu kaskada poredanih jedna za drugom ljudi često jednostavno zovu „slapovi”.

Kako sedra gradi slap

Sve to ovisi o sedri, koja se naziva i travertin. Park je definira kao šupljikavu, poroznu stijenu koja nastaje kada biljke, alge i mahovine pomažu taloženje kalcijeva karbonata otopljenog u vodi.

Voda na Plitvicama dolazi iz krškog krajolika vapnenca i dolomita, pa je prirodno bogata otopljenim kalcijevim karbonatom. Da bi se on ponovno pretvorio u stijenu, moraju se poklopiti tri uvjeta: voda mora biti prezasićena kalcijevim karbonatom, njezin pH mora biti veći od 8,0, a smije sadržavati tek malo otopljene organske tvari. Ondje gdje voda ubrzava i prska preko barijere, nastaju sitni kristali kalcita koji se lijepe za prevlake algi i bakterija na stijenama, mahovinama i svemu ostalom što je uronjeno u vodu.

Velik dio gradnje obavljaju mahovine. Slatkovodne mahovine ugljik potreban za fotosintezu uzimaju iz otopljenog hidrogenkarbonata; kako se on troši, izdvajaju se kristali kalcijeva karbonata i na stabljikama mahovine nastaje sedra. Mahovina i dalje raste prema svjetlu, dok se njezini donji dijelovi pretvaraju u kamen. Vrsta koja ovdje najčešće pomaže graditi sedru je Palustriella commutata. Ranija istraživanja pronašla su na Plitvicama 34 vrste mahovina; istraživanje od 2016. do 2019. zabilježilo je 44 vrste na barijerama i kaskadama.

Rezultat je brana koja raste. Park procjenjuje da sedrene barijere rastu oko 13,5 mm godišnje, oko 17 puta brže nego što se talog skuplja na dnu jezera. Izlazna barijera Kozjaka raste oko 5,6 mm godišnje, dok barijera kod Prošćanskog jezera raste tri puta brže. Starost aktivnih barijera koje danas vidite procjenjuje se na između 6.000 i 7.000 godina, jer su počele nastajati nakon posljednjeg ledenog doba, a starije barijere pronađene više, uz današnje tokove, stare su 250.000 do 300.000 godina.

Slapovi koji rastu, tonu i pucaju

Budući da svaka barijera raste vlastitim tempom, nizvodna barijera može prerasti onu iznad sebe. Kada se to dogodi, razina vode gornjeg jezera raste sve dok njegova barijera, i slap preko nje, ne nestanu pod vodom.

Najbolji je primjer u Kozjaku, najvećem jezeru, s 82 hektara, i najdubljem, s 47 m prema podacima parka. Prije otprilike 400 godina Kozjak su bila dva jezera, odvojena sedrenom barijerom i slapom visokim oko 40 metara. Ta barijera, široka oko 400 m i visoka oko 36 m, danas leži 6 m ispod površine. Za sunčanih dana vidi se s električnog broda kao svijetla crta u tamnoplavoj vodi.

Dugo se smatralo da je objašnjenje jednostavno: barijera na donjem kraju jezera rasla je brže i potopila gornju. Ronjenja u jesen 2019. upućuju na to da to možda nije točno: ronioci su pronašli mjesto gdje se dio barijere vjerojatno odlomio i stvorio kanal dubok 4 m. U svakom slučaju, dva su jezera postala jedno, a slap od 40 metara nestao je.

Barijere pucaju češće nego što biste pomislili. Sedra je porozna i krhka. Park među uzrocima navodi stabla koja padaju na barijere i otapanje leda u proljeće, a isto mogu izazvati i nagle promjene razine vode. Kad barijera pukne, voda pronalazi novi put, stari slap može presušiti, a pojavljuje se novi.

Slapovi u kanjonu Donjih jezera

Donja jezera su Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod, smještena u dubokom vapnenačkom kanjonu sa strmim liticama. To je okruženje Velikog slapa i Sastavaka.

Hodajući nizvodno od Kozjaka, prolazite pokraj niza kaskada između jezera dok ne stignete do kraja kanjona. Ondje se niz stijenu kanjona spušta Veliki slap, Sastavci se prelijevaju preko posljednje barijere, a ispod njih počinje Korana. Od Velikog slapa strmi cik-cak put penje se na istočnu stranu kanjona, gdje su brojni vidikovci s pogledom natrag na jezera i slapove.

Park je nedavno proširio stazu do Velikog slapa. Na dionici od 93 m širina joj je udvostručena, s 1,3 m na 2,6 m, jer se staza koristi u oba smjera: posjetitelji je ne mogu obići u krugu, pa se svatko tko uđe mora vratiti istim putem.

Slapovi Donjih jezera dom su i jednoj rijetkosti. Mahovina Didymodon tophaceus, nekoć češća, danas raste samo na najotvorenijim, nezasjenjenim mjestima, poput slapova Milke Trnine i Velikog slapa.

Slap Milke Trnine

Jedna skupina slapova u kanjonu nosi ime osobe, a iza toga stoji priča. Milka Trnina, rođena 19. prosinca 1863., bila je hrvatska operna pjevačica koja se proslavila u Wagnerovim operama. Dana 21. ožujka 1898. održala je oproštajnu izvedbu Wagnerova Tannhäusera u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i prihod darovala društvu koje se brinulo o jezerima.

Društvo joj je zahvalilo na pozornici nakon drugog čina: jednu od najljepših skupina slapova na Donjim jezerima nazvalo je po njoj. Park napominje da su to i dalje jedini slapovi nazvani po nekoj slavnoj osobi te da su ime dobili još za njezina života. Njezina je donacija platila vidikovce i mostove preko jezera.

Slap Milke Trnine nalazi se između Milanovca i Gavanovca. Dobro je mjesto za stanku i pomniji pogled na kaskadu: na sedru, jastučiće mahovine i način na koji se voda preko njih lepezasto širi.

Slapovi Gornjih jezera

Gornja jezera su dvanaest jezera na nepropusnom dolomitu: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak. Veća su, s blažim i razvedenijim obalama, a park ovaj dio opisuje kao otvoreniji dio sustava, s brojnim jezerima i slapovima u šumi.

Veliki Prštavac je kaskada od 28 m, najviša na Gornjim jezerima. Sa svojim manjim susjedom, Malim Prštavcem, tvori slapove Prštavci, koje park naziva najvećim i najljepšim slapovima Gornjih jezera. Priđite im blizu i poprskat će vas.
Galovački buk ime je dobio po Galovcu, jednom od Gornjih jezera, i pojavljuje se u fotopriči samog parka o njegovim kaskadama.
Velike kaskade niz su slapova preko kojih vodi pješački most; fotoarhiv samog parka prikazuje pješački most preko slapova Velike kaskade.
Bezbroj malih slapova povezuje ostatak. Između gotovo svakog para jezera postoji barijera, a preko gotovo svake barijere zastor vode.

Na Gornjim jezerima ideja „rastuće kaskade” lako je uočljiva: mahovinaste brane kroz koje se voda probija kroz biljke, a ne preko gole stijene.

Gdje vidjeti slapove tijekom posjeta

Svi programi parka obuhvaćaju neke od slapova, a dva ulaza vode vas u različite dijelove sustava. Četiri rute počinju na Ulazu 1, a četiri na Ulazu 2.

Za Veliki slap i Sastavke krenite s Ulaza 1. Program A prolazi pokraj Velikog slapa, koji park naziva najvećim slapom Plitvičkih jezera i u Hrvatskoj, a zatim vodi uzvodno kroz kanjon. Program B dodaje brod na Kozjaku.
Za Prštavce i slapove Gornjih jezera odaberite rute s Ulaza 2, koje prelaze Kozjak brodom i vode uzvodno.
Za sve zajedno dulji programi obuhvaćaju obje polovice, a programi K pješice obilaze veći dio jezerske zone i usput prolaze pokraj slapova Prštavci.

Naš vodič o ulaznicama i programima obilaska usporedno prikazuje programe, njihovu duljinu i trajanje. Ako Veliki slap želite vidjeti prije gužve, jedna je mogućnost vođena šetnja koja ulazi u vrijeme otvaranja, na našoj stranici s izletima.

Kuda god hodali, pravila štite slapove. Kupanje nije dopušteno nigdje u parku, zabranjeno je oštećivati stijene, a posjetitelji se moraju držati označenih staza. Sedra je krhka, a jedan korak na barijeri može slomiti ono što je raslo godinama.

Kada slapovi izgledaju najljepše

Protok je sve. Park navodi da u veličanstvenosti Velikog slapa možete u potpunosti uživati u proljeće i jesen i napominje da se izgled slapa mijenja kroz godišnja doba.

Zima je drukčiji prizor. Za hladnih razdoblja temperature ponekad padnu toliko nisko da se Veliki slap zaledi, što park naziva nezaboravnim prizorom. Svjetlo mijenja i boju vode: park navodi da boje ponajviše ovise o otopljenoj organskoj tvari, organizmima u vodi, dubini, okolini, vremenu i svjetlu, zbog čega se razlikuju od jezera do jezera i od dana do dana.

Za gužve po mjesecima, radno vrijeme i ono što ostaje otvoreno zimi pogledajte naš vodič o najboljem vremenu za posjet Plitvičkim jezerima.

Nekoliko riječi o drugom hrvatskom parku slapova

Plitvice nisu jedini hrvatski krajolik sedrenih slapova. Nacionalni park Krka, u Šibensko-kninskoj županiji, ima sedam slapova na rijeci Krki s ukupnim padom od 224 m. Ipak, nije u susjedstvu: Rome2rio vožnju od Nacionalnog parka Plitvička jezera do Nacionalnog parka Krka procjenjuje na 114 milja, nešto više od dva sata, pa je to zaseban izlet, a ne dodatak posjetu Plitvicama.

Česta pitanja

Koliko je visok Veliki slap na Plitvicama?

Park prvi pad navodi kao 62 m, a ukupnu visinu, do početka rijeke Korane, kao 87 m. Hrvatska enciklopedija i mnogi vodiči navode 78 m. Svi se podaci slažu da je to najviši slap u Hrvatskoj.

Koliko slapova ima na Plitvičkim jezerima?

Ne postoji stalan broj, jer se s promjenama sedrenih barijera pojavljuju nove kaskade, a stare presušuju. Park navodi da osim Velikog slapa postoji još šest slapova ili kaskada viših od 20 m i još dvadeset viših od 10 m, uz bezbroj manjih.

Odakle dolazi voda Velikog slapa?

Ne iz jezera. To je potok Plitvica, koji izvire oko 3 km dalje i obrušava se preko ruba kanjona Donjih jezera. S vodom iz jezera susreće se kod Sastavaka, gdje počinje rijeka Korana.

Koji je ulaz najbliži Velikom slapu?

Ulaz 1, sjeverni ulaz. Rute koje počinju ondje stižu do Velikog slapa rano u šetnji; s Ulaza 2 obično prelazite Kozjak brodom i spuštate se kroz Donja jezera da biste do njega stigli. Naš vodič o ulaznicama i programima obilaska uspoređuje mogućnosti.

Može li se kupati ispod slapova na Plitvicama?

Ne. Kupanje nije dopušteno nigdje u nacionalnom parku, a morate se držati označenih staza i drvenih šetnica. Sedrene barijere koje tvore slapove krhke su i lako se oštećuju.